Te kākahu whakataratara o Ngāi Tūhoe : a thesis submitted in partial fulfillment of the requirements for the degree of Doctorate in Māori Studies, Te Kunenga ki Pūrehuroa, Massey University

Loading...
Thumbnail Image
Date
2015
DOI
Open Access Location
Journal Title
Journal ISSN
Volume Title
Publisher
Massey University
Rights
The Author
Abstract
He maha nga putake mo taku ara rangahau. He titiro ki te ahua o te whakatakoto i te reo o Ngai Tuhoe me ona tikanga hangai pu ana ki te kawa o Ngai Tuhoe. E wha nga momo reo e ata tirohia ana, ara, ko te reo okawa, ko te reo okarakia, ko te reo opaki me te reo oao e tuhia ake ana i roto i nga rerenga korero. Ma weneki kupu, ma enei whakatakotoranga o te whakaaro mo te whakapuaki korero mo te kaupapa ‘Te Kakahu Whakataratara o Ngai Tuhoe’ hai whakaatu i te rangatiratanga, te umu whakapokopoko o weneki momo korero hangai ki weneki ra ki teneki ao hurihuri ma nga whakatipuranga o Ngai Tuhoe. He whakatipu i te reo, he whakaora i te reo, he whakapakari i te hapu, i te iwi e whai ana i nga ahuatanga o te reo ki nga taumata o te hunga kaikapukapu i te reo rangatira. He painga whakaataata, he huapai whakaatu kai roto i weneki momo korero mo tena whakatipuranga, mo tena whakatipuranga hai tuhonohono i a ratau korero kia titiro whakamua, kia titiro whakamuri. Ko te whakaaro he tauira weneki tuhinga whakapae korero e tareka ai te mohio, te ako ki te whakatakoto, ki te rangahau i te kupu, i te whakaaro auaha ki roto, ki waho kia mau ai teneki momo wananga-matauranga reo a-korero, reo a-tuhi. Koia te kaupapa o teneki kaupapa ‘Te Kakahu Whakataratara o Ngai Tuhoe’ hai whakapuaki i tenei momo auaha e tipu ai he kupu, he whakaaro ka whakatau i weneki taonga, he taonga tuku iho ma Ngai Tuhoe ake. He kaupapa nui rawa weneki momo tuhituhi hai whakatipu i te kiri mohio me te kiritau e ahukahuka ai te taha rerehua, te taha wairua kia topu nga wheako auahatanga o nga korero, o Te Kakahu Whakataratara o Ngai Tuhoe hai whakatipu whakaaro hou, hai whakawhanau whakaaro hou. Ki te rapua te tino putake ki weneki taonga, korero tuku iho, kai kona ka puta te raumaharanui ki a ratau mahi kua rupeke atu nei i te tirohanga kanohi ki nga nohanga matamata. I puta, i hora ai a ratau taonga hai parepare makahu whakaruruhau mo nga kaupapa maha e piripono nei ki o tatau ngakau, ara, ko Te Kakahu Whakataratara o Ngai Tuhoe e rauhi ai ki te wairua a o tatau tipuna. He maioha karangaranga rerehua weneki hai matapono arahi i a tatau katoa ki nga putake korero e tawari, e piki ake nei. Ko weneki taonga to parepare hai taua, hai pare atu i nga whakawai, i nga ngaru whakaporearea e whakahukahuka mai nei ki tai roa, ki tai tawhiti, ki tua mai nei.
Description
Keywords
Ngāi Tūhoe, Māori, Folklore, Literature, Folk literature, Folklore, History and criticism
Citation